Skip to main content

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost-profesor na FON-univerzitetu u Skoplju. Trenutačno je veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji. Prije toga, bio je veleposlanik RH u Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, i generalni konzul RH u Banja Luci, Bosna i Hercegovina.

 

Na prvim demokratskim i višestranačkim izborima 1990. godine izabran je za gradonačelnika grada Osijeka. Tu je dužnost obnašao u četiri mandata, do 2005. godine. Od 1992. do 2008. godine bio je u zastupnik u Saboru RH. Liberal.

 

The National Institute (NDI) u Washingtonu dodijelio mu je 1997. godine prestižnu nagradu „W. A. Hariman“ (koju su, među ostalima, dobili i V. Havel, A. Saharov, M. Albright,…) jer je tijekom ratnih devedesetih godina, vremenu usprkos, sustavno promicao liberalno-demokratske vrijednosti, zagovarajući politiku mira, dijaloga i pomirenja, koja se temeljila na onoj kulturi pamćenja/sjećanja u kojoj se respektira načelo solidarnosti!

 

Izraelsko Ministarstvo turizma proglasilo ga je 2004. godine „ambasadorom dobre volje“. Napisao je više knjiga, od kojih izdvajamo: Novi experimentum macedonicum (1987.), Uvod u naratologiju (1989.), Makedonske teme i dileme (1991.), Diskurs razlike (1995.), Identitet, tekst, nacija. Interporetacija crnila makedonske povijesti (2009.), Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike (2014.), Nostalgija ‒ kratka povijest zaborava (2016.), Sat hrvatskog (2018.), Trauma i kultura. Pismo bugarskom prijatelju (2020 Kritika mračnoga uma (ili o etici krivnje) (2021.), Kritika političkog uma (2021.) i, u suatorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, Politika, kultura, identitet (intekulturni dijalog) (2013.).

 

Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva., Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU). Živi na relaciji Tirana ‒ Osijek ‒ Zagreb ‒ Rovinj ‒ Skoplje.